Engeri Empeke y’okuggyamu embuto mu by’obujjanjabi gy’ekola
Eddagala erikozesebwa mu mpeke ez’obujjanjabi ezijjamu embuto zikola mu ngeri nti ziweweeza era neziggula omumwa gwa nnabaana, era neziteeka nnabaana okwefuunza, ekisindika olubuto ebweeru.
Nga okozesa misoprostol okujjamu olubuto, mu ssaawa nga 1 oba 2 ez’empeke ezisooka nga siyingidde munda mu mubiri, ojja kutandika okuwulira obulumi mu lubuto wamu n’omusaayi okuyiika. Olubuto lutera okuvaamu mu ssaawa 24 nga omaze okumira empeke ezisembayo eza misoprostol. Oluusi, kitera okubaawo mangu ko.
Weeraliikilide Oluvannyuma lw’okumira Empeke Z’okuggyamu Embuto?
Wansi waliwo engeri ntono ez’okukimanya nti wafulumiza mu bitundu by’olubuto oluvannyuma lw’okumira empeke z’okuggyamu embuto:
- Oyinza okuzuula ebitundu by’olubuto ng’emizabbibu emitono egya langi enzirugavu n’obuwuka obugonvu.
- Ekitundu ky’olubuto nakyo kiyinza okufaanana ng’ensawo entono eyeetooloddwa oluwuzi olweru olufuukuuse.
Okusinziira ku banga gy’olubuto, ebitundu by’omubiri bisobola okuba ebitono okusinga enjala yo, oba okutuuka ku sayizi y’engalo yo ensajja.
Bw’oba osobola okuzuula ebitundu bino, kiba kiraga nti okuggyamu embuto kuwedde bulungi. Ebiseera ebisinga, ebitundu by’olubuto biyinza okuzingibwa mu bizimba by’omusaayi. Oyinza obutakiraba okuggyako ng’otunuulidde bulungi. Bw’oba olina ekiddukano olw’empeke z’okuggyamu embuto, kiyinza okukuzibuwalira okuzuula ebitundu by’omubiri. Tofaayo singa kino kibaawo. Kiba kizibu kya bulijjo.
Ebyawandikibwako:
- “Induced Abortion.” American College of Obstetrics and Gynecologists.
https://www.acog.org/Patients/FAQs/Induced-Abortion - “Care for Women Choosing Medication Abortion.” The Nurse Practitioner.
https://journals.lww.com/tnpj/Citation/2004/10000/Care_for_Women_Choosing_Medication_Abortion.9.aspx - “Safe abortion: technical and policy guidance for health systems.”The World Health Organization.
https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/70914/?sequence=1