Nedda, okozesa omuwendo gwempeke gwegumu oguweebwa buli omu. Emisomo gilanga nti obuwanguzi bwobujanabi tebukendeera mu bakyala abanene oba abazitto. Tewetaaga kumila kipimo kyanjawuro oba empeke nyinji.
Ebibuuzo by’okuggyamu olubuto – Empeke u’okuggyamu olzbuto ebisinga okubuzibwa?
Ani ayinza okukozesa akaweke akajamu olubutto?
- “Abortion Explained! Queer & Trans Justice.” We Testify. https://www.wetestify.org/abortion-explained-queer-trans-justice
- “Drug interaction tool.” UpToDate. https://www.uptodate.com/login
Teweetaaga kukyusa ddoozi oba omuwendo gw’empeke singa okizuula nti oli lubuto lwa balongo.Endagililo by’empeke bye bimu ku lubuto lw’abalongo n’olubuto lwomu
Nedda, buli lubutto lwanjawulo. Bwoba wali okozeseza Ku empeke ezijamu olubutto tewetaaga kipimo kisingako bwoba okozesa kulubutto olulala lwotayagala.
Bwoba olina akaweta munabana (nga akaweta ka kopa oba akalimu obusimu bwa progesterone) kiba kirungi nnyo okukaggyamu nga tonnamira ddagala lya kuggyamu lubuto.
Osobola okuyonsa nga bulijjo ng’oggyamu olubuto n’empeke. Mifepristone ne misoprostol biyingira mu mabeere mu muwendo omutono ennyo, era butono nnyo okusobola okuleeta ebizibu byonna oba obulabe ku mwana wo omuwere. Okuyonsa kuyinza okugenda mu maaso awatali kutaataaganyizibwa mu kiseera ky’okuggyamu olubuto n’empeke.
Bwoba nakawuka ka mukenenya, osobola okuggyamu olubuto n’empeke ng’omuntu omulala yenna. Bulijjo kiba kirungi okubeera ku ddagala eriweweeza ku kawuka ka siriimu okubela obulamu obulungi.
Bwoba olina omusayi mutono oba okyayinza okuggyamu olubuto ng’okozesa empeke, naye kirungi okuzuula omusawo asobola okutuukirirwa nga asobola okukuyamba bw’oba okyetaaga. Bw’oba olina omusaayi mutoono nyo kirungi okwebuuza ku musawo nga tonnaba kukozesa mpeke zino.
Nedda, okukozesa obuweke obujamu olubuto nga olubutto lukyali lutto kituufu nebwoba nga obadde wakazaara nga walongosebwa.
Tewali kakwate konna kazuuliddwa wakati wa mifepristone n’obulema mu kuzaalibwa. Wabula misoprostol ereeta omuwendo gw’abaana abazaalibwa mu bulema okweyongera katono. Bw’omira eddagala lya misoprostol ate ng’okyali lubuto ng’omaze okumira empeke, oyinza okuvaamu olubuto. Bw’oba tofunye lubuto n’otwala olubuto okutuuka ku ttaamu, akabi k’okuzala omwana ngalina obuzibu kumubili oluvanyma lwokukozesa misoprostol kakyali wansi wa 10 ku buli 1,000 abakwatibwa.
Bw’oba bakusalako obuseke emabegako nga kati oli lubuto, okyayinza okukozesa empeke z’okuggyamu olubuto. Kyokka oli mu bulabe bwa maanyi okusinga omuntu wa bulijjo olw’okufuna olubuto olw’ebweru wa nnabaana, kubanga okusala obuseke okwasooka kuleeta enkovu mu nseke. Osobola okusalawo okugenda mu maaso n’empeke z’okuggyamu olubuto, wabula bw’oba olina olubuto olw’ebweru w’anabaana empeke tezijja kukola, tojja kufuna bulabe naye olubuto lwo olw’ebweru w’anabaana lujja kweyongera okukula era luyinza okuteeka obulamu bw’o mu matigga embeera. Singa luba lubuto lwa bweru wa nnabaana kijja kwetaagisa okujjanjabibwa n’obujjanjabi obw’enjawulo. Singa baba bakusala obuseke emabegako, era n’ogenda mukatiivi nokakasa nti olubuto luli mu nnabaana (si mu nnabaana) tekiba kya bulabe okukozesa empeke.
Bw’oba walina olubuto olw’ebweru w’oanabaana olwajjanjabwa, era kati n’oddamu okufuna olubuto, okyayinza okukozesa empeke z’okuggyamu olubuto. Wabula oli mu bulabe bwa maanyi okusinga omuntu wa bulijjo olw’olubuto olulala olw’ebweru w’anabaana. Osobola okusalawo okugenda mu maaso n’empeke z’okuggyamu olubuto, wabula bw’oba olina olubuto olw’ebweru w’anabaana empeke tezijja kukola. Tojja kufuna bulabe naye olubuto lwo olw’ebweru w’anabaana lujja kweyongera okukula era luyinza okuteeka obulamu bw’o mu matigga embeera. Singa luba lubuto lwa bweru wa nnabaana kijja kwetaagisa okujjanjabibwa n’obujjanjabi obw’enjawulo. Singa oba wafuna olubuto ebweru wanabaana emabegako, era n’ogenda mukatiivi nokakasa nti olubuto luli mu nnabaana (si mu nnabaana) tekiba kya bulabe okukozesa empeke.
Embuto ezitali za munnabaana zizuulibwa nga bakozesa ekyuma ekiyitibwa kyakatiivi. Bw’oba ozuuliddwa ng’olina olubuto olw’ebweru w’anabaana tekiba kirungi kukozesa ddagala lya kuggyamu olubuto kuba tebijja kukola. Wabula olina okunoonya abasawo okujjanjaba olubuto olw’ebweru w’anabaana kuba luno si lubuto olusobola okukula. Ne mu nsi ng’okuggyamu embuto tekikilizibwa mu mateeka oyinza okufuna enkola y’amateeka okumalawo olubuto luno.
Nga teweyita mukyala, tekilimu buzibu okuggyamu olubuto n’empeke. Bw’oba omira obusimu obufuula omusajja, misoprostol oba mifepristone tebijja kukuyingirira. Empeke zino ez’okuggyamu embuto zisobola okukozesebwa awatali bulabe singa oba okozesa obusimu obufulumya obusimu obuyitibwa testosterone (T) ne/oba gonadotrophin releasing hormone (GnRH). Kyokka, oyinza okusanga obuzibu mu kufuna obujjanjabi obuzingiramu abantu bonna abaggyamu embuto. Manya ebisingawo ku ndabirira y’okuggyamu embuto mu nsi yo.
Ebyawandikibwako:
Munsi ezisinga, okukuwandiikira eddagala kyetagisa okugula obuweke obugyamu embuto. Nayenga, kikyuka gwanga ku gwanga. Kebera ekibangiri ky’ebikwata mu mawanga okuzula ekitongole kyawaka ekizobola okukuyamba.
Munsi eziginga, omuntu omukulu yayina okugula obuweke obugyamu embuto. Nayenga kikyuka gwanga ku gwanga. Kyalira ekibangilizi kyaffe ekye biffa kumanga okuzula ebitongole ebisobola okukuyamba.
Ani ayinza okukozesa akaweke akajamu olubutto?
- “Abortion Explained! Queer & Trans Justice.” We Testify. https://www.wetestify.org/abortion-explained-queer-trans-justice
- “Drug interaction tool.” UpToDate. https://www.uptodate.com/login
Nedda, okozesa omuwendo gwempeke gwegumu oguweebwa buli omu. Emisomo gilanga nti obuwanguzi bwobujanabi tebukendeera mu bakyala abanene oba abazitto. Tewetaaga kumila kipimo kyanjawuro oba empeke nyinji.
Teweetaaga kukyusa ddoozi oba omuwendo gw’empeke singa okizuula nti oli lubuto lwa balongo.Endagililo by’empeke bye bimu ku lubuto lw’abalongo n’olubuto lwomu
Nedda, buli lubutto lwanjawulo. Bwoba wali okozeseza Ku empeke ezijamu olubutto tewetaaga kipimo kisingako bwoba okozesa kulubutto olulala lwotayagala.
Bwoba olina akaweta munabana (nga akaweta ka kopa oba akalimu obusimu bwa progesterone) kiba kirungi nnyo okukaggyamu nga tonnamira ddagala lya kuggyamu lubuto.
Osobola okuyonsa nga bulijjo ng’oggyamu olubuto n’empeke. Mifepristone ne misoprostol biyingira mu mabeere mu muwendo omutono ennyo, era butono nnyo okusobola okuleeta ebizibu byonna oba obulabe ku mwana wo omuwere. Okuyonsa kuyinza okugenda mu maaso awatali kutaataaganyizibwa mu kiseera ky’okuggyamu olubuto n’empeke.
Bwoba nakawuka ka mukenenya, osobola okuggyamu olubuto n’empeke ng’omuntu omulala yenna. Bulijjo kiba kirungi okubeera ku ddagala eriweweeza ku kawuka ka siriimu okubela obulamu obulungi.
Bwoba olina omusayi mutono oba okyayinza okuggyamu olubuto ng’okozesa empeke, naye kirungi okuzuula omusawo asobola okutuukirirwa nga asobola okukuyamba bw’oba okyetaaga. Bw’oba olina omusaayi mutoono nyo kirungi okwebuuza ku musawo nga tonnaba kukozesa mpeke zino.
Nedda, okukozesa obuweke obujamu olubuto nga olubutto lukyali lutto kituufu nebwoba nga obadde wakazaara nga walongosebwa.
Tewali kakwate konna kazuuliddwa wakati wa mifepristone n’obulema mu kuzaalibwa. Wabula misoprostol ereeta omuwendo gw’abaana abazaalibwa mu bulema okweyongera katono. Bw’omira eddagala lya misoprostol ate ng’okyali lubuto ng’omaze okumira empeke, oyinza okuvaamu olubuto. Bw’oba tofunye lubuto n’otwala olubuto okutuuka ku ttaamu, akabi k’okuzala omwana ngalina obuzibu kumubili oluvanyma lwokukozesa misoprostol kakyali wansi wa 10 ku buli 1,000 abakwatibwa.
Bw’oba bakusalako obuseke emabegako nga kati oli lubuto, okyayinza okukozesa empeke z’okuggyamu olubuto. Kyokka oli mu bulabe bwa maanyi okusinga omuntu wa bulijjo olw’okufuna olubuto olw’ebweru wa nnabaana, kubanga okusala obuseke okwasooka kuleeta enkovu mu nseke. Osobola okusalawo okugenda mu maaso n’empeke z’okuggyamu olubuto, wabula bw’oba olina olubuto olw’ebweru w’anabaana empeke tezijja kukola, tojja kufuna bulabe naye olubuto lwo olw’ebweru w’anabaana lujja kweyongera okukula era luyinza okuteeka obulamu bw’o mu matigga embeera. Singa luba lubuto lwa bweru wa nnabaana kijja kwetaagisa okujjanjabibwa n’obujjanjabi obw’enjawulo. Singa baba bakusala obuseke emabegako, era n’ogenda mukatiivi nokakasa nti olubuto luli mu nnabaana (si mu nnabaana) tekiba kya bulabe okukozesa empeke.
Bw’oba walina olubuto olw’ebweru w’oanabaana olwajjanjabwa, era kati n’oddamu okufuna olubuto, okyayinza okukozesa empeke z’okuggyamu olubuto. Wabula oli mu bulabe bwa maanyi okusinga omuntu wa bulijjo olw’olubuto olulala olw’ebweru w’anabaana. Osobola okusalawo okugenda mu maaso n’empeke z’okuggyamu olubuto, wabula bw’oba olina olubuto olw’ebweru w’anabaana empeke tezijja kukola. Tojja kufuna bulabe naye olubuto lwo olw’ebweru w’anabaana lujja kweyongera okukula era luyinza okuteeka obulamu bw’o mu matigga embeera. Singa luba lubuto lwa bweru wa nnabaana kijja kwetaagisa okujjanjabibwa n’obujjanjabi obw’enjawulo. Singa oba wafuna olubuto ebweru wanabaana emabegako, era n’ogenda mukatiivi nokakasa nti olubuto luli mu nnabaana (si mu nnabaana) tekiba kya bulabe okukozesa empeke.
Embuto ezitali za munnabaana zizuulibwa nga bakozesa ekyuma ekiyitibwa kyakatiivi. Bw’oba ozuuliddwa ng’olina olubuto olw’ebweru w’anabaana tekiba kirungi kukozesa ddagala lya kuggyamu olubuto kuba tebijja kukola. Wabula olina okunoonya abasawo okujjanjaba olubuto olw’ebweru w’anabaana kuba luno si lubuto olusobola okukula. Ne mu nsi ng’okuggyamu embuto tekikilizibwa mu mateeka oyinza okufuna enkola y’amateeka okumalawo olubuto luno.
Nga teweyita mukyala, tekilimu buzibu okuggyamu olubuto n’empeke. Bw’oba omira obusimu obufuula omusajja, misoprostol oba mifepristone tebijja kukuyingirira. Empeke zino ez’okuggyamu embuto zisobola okukozesebwa awatali bulabe singa oba okozesa obusimu obufulumya obusimu obuyitibwa testosterone (T) ne/oba gonadotrophin releasing hormone (GnRH). Kyokka, oyinza okusanga obuzibu mu kufuna obujjanjabi obuzingiramu abantu bonna abaggyamu embuto. Manya ebisingawo ku ndabirira y’okuggyamu embuto mu nsi yo.
Ebyawandikibwako:
Munsi ezisinga, okukuwandiikira eddagala kyetagisa okugula obuweke obugyamu embuto. Nayenga, kikyuka gwanga ku gwanga. Kebera ekibangiri ky’ebikwata mu mawanga okuzula ekitongole kyawaka ekizobola okukuyamba.
Munsi eziginga, omuntu omukulu yayina okugula obuweke obugyamu embuto. Nayenga kikyuka gwanga ku gwanga. Kyalira ekibangilizi kyaffe ekye biffa kumanga okuzula ebitongole ebisobola okukuyamba.
Ebika bye mpeke ezijamu olubutto n’omugaso gwaazo.
- “Induced Abortion.” American College of Obstetrics and Gynecologists. https://www.acog.org/Patients/FAQs/Induced-Abortion
- “Care for Women Choosing Medication Abortion.” The Nurse Practitioner. https://journals.lww.com/tnpj/Citation/2004/10000/Care_for_Women_Choosing_Medication_Abortion.9.aspx
- “Safe abortion: technical and policy guidance for health systems.” The World Health Organization. https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/70914/?sequence=1
- “Clinical Updates in Reproductive Health.” Ipas. https://www.ipas.org/clinical-update/english/introduction/
- “Abortion care guideline.” The World Health Organization. https://www.who.int/publications/i/item/9789240039483
- “Acetaminophen (OTC).” Medscape. https://reference.medscape.com/drug/tylenol-acetaminophen-343346
Okunoonyereza kulaga nti okuggyamu embuto mu by’obujjanjabi kisinga kusemba ku lubuto nga terunnatuuka wiiki 13 okuva lwe wasembayo okugenda mu nsonga. Enkola ya HowToUseAbortionPill nayo egendereddwamu embuto ezituuka ku wiiki 13. Empeke z’okuggyamu embuto zisobola okukozesebwa oluvannyuma mu lubuto, naye zeetaaga enkola ez’enjawulo n’okulowooza ku bulamu bw’omuntu. Okumanya ebisingawo, osobola okutuuka ku mikwano gyaffe ku www.womenonweb.org. Oba genda ku peegi z’amawanga gaffe omanye ebisingawo ku by’obugagga eby’okuggyamu embuto mu nsi yo.
Ebyawandikibwako:
Okuggyamu embuto n’empeke tekirina bulabe nnyo era kikola bulungi singa kikozesebwa bulungi. Okuggyamu embuto nga okozesa mifepristone ne misoprostol kikola bulungi ebiseera ebisukka mu 95%, era emikisa gy’okufuna obuzibu giri wansi wa 1% okutuuka ku wiiki 10 ez’olubuto ate 3% wakati wa wiiki 10 ne 13 ez’olubuto. Bw’okozesa misoprostol yokka, okuggyamu embuto kulina obuwanguzi bwa bitundu 80-85%, n’emikisa gy’okuzibuwalirwa ebitundu 1-4% okutuuka ku wiiki 13 ez’olubuto. Okusinziira ku kitongole ky’ebyobulamu mu nsi yonna, okuggyamu embuto ng’okozesa empeke osobola okwekolera awaka awatali bulabe era mu ngeri ennungi kasita oba ng’ofunye amawulire amatuufu n’eddagala erikakasibwa omutindo.
Ebyawandikibwako:
Waliwo ebika bibiri (2) ebyo buweke obujamu olubutto era bulikika kilina enkola jekikolamu eyenjawulo. Mifepristone alemesa homoniz ezetagisa mukukula kwolubutto, ate ebirungo ebikozesabwa mu misoprostol likola nga bilegeza no’kugulawo kwo’mumwa gwa nabaana nekivilako nabaana okwenyiga nesobola okunsidika olubutto ne’lufuluma.
Misoprostol e’letera nabaana okwenyiga era olubutto ne’lufuluma
Mifepristone alemesa/aziyiza hormones Ezetagisa mu kukula Kw’olubutto
Ye, osobola awatali bulabe okukozesa misoprostol ewaka. Bwomila obuweke bwa misoprostol, gezako okukakasa nti olimukifo(nga ewakawo) owekyama era nga osobola ogugalamira oluvanyuma lwe ssawa entonotono nga omaze okumila obuweke. Okubera nomuntu anakulabilira era nakuletera chai ayokya oba ekyokulya kyamugaso nyo.
Osobola okuzula ebisingawo nga okyalira ekipangirizi kyafe ekya Obujjanjabi bwokugyamu embuto.
Tolya yadde okunywa ekintu kyonna okumila edakiika amakumi asatu 30) okuleka misoprostol okumulunguka. Oluvanyuma lwedakiika asatu (30) ngaziyise oyinza okunywa amazzi nomula empulungusse zonna ezempeke era okutwalila awamu nywa amazzi manji nga bw’osobola.
Yee, osobola okunywa amazzi okuyambako okumila akaweke ka mifepristone.
Waliwo engeri ssattu ezokukozesa misoprostol bulungi: Teka obuweke mu kibuno(mubintu byekyama), wansi wolulimi oba wakati wekibuno namatama.
Engeri yokukozesamu obuweke bw’okugyamu olubuto eraga nti kozesa misoprostol wansi wolulimi kubanga kyangu, obuweke bugwelera mangu, era kibakyakyama nga tewali bisigalira bilanika mumubiri gwo. Singa wetaga okwogerako nomusawo nga ogyemu olubuto, tewali ngeri bawaso gyebajja kusanga bisigalira ebyeddagala mumubiri gwo, era osobola okugamba olubuto lwavuddemu lwoka.
Okugatta mifepristone ne misoprostol ne misoprostol yokka nkola nnungi zona zikola. Wabula bwe kiba nga kiriwo era nga osobola, omugatte gwa mifepristone ne misoprostol gwe gulina okubeera gw’oyagala kuba gukola okusinga misoprostol yokka.
Abakyala 98 Ku 100 bafunna okuvaamu olubutto okujudde bwebagatta mifepristone ne misoprostol. Abakyala 95 Ku 100 baffuna okujamu olubutto okujjudde bwebakozesa misoprostol yekka.
Mifepristone ne misoprostol bikozesebwa awamu kubanga zewanilila. Mifepristone agaana olubuto okukula. Edagala elikozesebwa mu misoprostol likola nga lilegeza no’kugulawo kwa nabaana no’kuletera nabaana okwenyiga ekiretera olubutto okufuluma.
Bwokozesa misoprostol wansi wo’lulimi lwo, tewalinoomu ayinza okumanya ntiwakozeseza akaweke akajamu olubutto, bw’omila bulikimu oluvanyuma lwedakiika 30. Singa omuntu akubuuza,osobola okumugamba nti wavudemu olubutto mungeri yo’butonde. Bwokozesa misoprostol nga omuteeka mubukyala munda, akabubi ka kaweke tekajja kumulunguka okumala olunaku oba bibiri. Bwoba wetaaga omujanjabi obwamangu mu saawa 48 olwokubanga wakozeseza misoprostol mubukyala omujanjabi ajakulaba mangu akabubi akeeru aka kaweke mubukyala bwo. Yeeno ensonga lwaki ekozesa ya misoprostol erinakuba wansi wolulimi simunda mubukyala.
Bw’oba olina alergy eri NSAIDs (nga mw’otwalidde ne ibuprofen), acetaminophen (Tylenol/Paracetamol) esengekeddwa ng’eddagala eddala ery’obulumi. Esangibwa ku ddagala mu nsi ezisinga obungi. Mirira empeke 2 (empeke 325 mg) buli ssaawa 4-6 nga bwe kyetaagisa olw’obulumi. Dozi esinga obunene mu ssaawa 24 eri 4000mg.
Ebyawandikibwako:
Osobola misoprostol ekitono essawa 24, naye tekisuka ssawa 48, nga omaze okumila mifepristone. Awo, ogyakulinda essawa 24 nga omaze okumila mifepristone. Osobola okulonda akasela akakukolela obulungi mukasela kano.
Osobola okumila mifepristone ne misoprostol buli wekikwanguyira, tukuwa amagezi okumira kumakya. Mungeri eno, osobola okulondola enkola eno kumakya era nowumula ekiro.
Soma ekisingawo kukyokusulira nga ogyamu olubuto n’empeke mu katundu kaffe ng’omaze okugyamu olubuto nempeke.
Osobola okubala obuwanvu okuva wotade obweke wansi wolulimi.
Singa okozesa misoprostol, obudde wakati wadozi bugyakuba ssawa ssatu. Kitegeza, singa oteka obuweke wansi wolulimi ku 12pm, oyina okutekeyo dozi edako wansi wolulimi ku 3pm.
Singa okozesa mifepristone ne misoprostol era wetafa okumila dozi eyokubili, obudde wakati wa dozi bugyakuba ssawa 4. Mumbeera eyo, singa okuteka obuweke bwa misoprostol wansi wolulimi ku 12pm, oyina okumila dozi eddako ku 4pm.
Yiga ebisingawo ku Engeri yokukozesamu obuweke obugyamu olubuto.
Oyina okwewala okukozesa obuweke obutali misoprostol omutuffu. Singa osobola kufuna misoprostol alimu diclofenac (nga Rotec oba Arthrotc), toyina kumila buweke kubanga bulimu dozi ekendeza obulumi era kyabulabe. Naye, tekabutesi wansi woluli era owandule ebisegalidde oluvanyuma lwe dakika 30.
Ye, osobola okwebaka era nowumula mukasera akao; kikuyamba okuwulira obulungi ko.
Osobola okukola kikuwa emirembe. Tewetaga kuwumula nga ogyamu olubuto, naye tekiyina buzibu kuwuliriza mubiri gwo.
Singa olimufuyi wasigala, weyongeyo nga ofuwa.
Marijuana telemesa lugendo era esobola okukuyamba nobulumi. Nayenga, kiba kilungi okwewala ekintu kyona ekikyusa entegerayo kuba kiyinza okukyankalanya endabayo eyebintu era nkikugyakumulamwa kububonero obusoboka okukukyankalanya. Era, kikulu obutafuwa marijuana mulugendo lw’okugyamu olubuto.
Kirungi okukebeeza olubuto nomusulo oba omusayi wakati wa sabbiti 4 ku 5 nga ogyemu olubuto, okukakasa nti bikoze. Okwekebeza amangu oyinza okufuna ebivamu ebifu.
Sayidi zombi, wuliriza omubiri gwo. Singa weyongera okubeera nobubonero bwo lubuto (amabele agaluma, kamunguluze, obukowu, etc) nga omaze okumila obuweke, genda okole sikani okukebera oba okugyamu olubuto kugenze bulungi.
Ogyakwetaga akaweke ka mifepristone ka mu 200mg(milligrams) era 4 oba 8 200 mcg(micrograms) obwa misoprostol pills.
Zino ze dozi ezisinga okumanyibwa eza mifepristone ne misoprostol. Singa obuweke bulina ebigelo ebyenjawulo ebya milligrams(mg) oba micrograms(mcg), ogyakwetaga okubala obuweke bumeka bwewetaga okumila okufuna eddagala etuffu.
Kiga ebisingawo ku Engeri yokukozesamu obuweke obugyamu embuto
Oyinza obutafulumya bitole bya lubuto singa olubuto lwo teluweza sabbiti 7. Mukusoka, ekisawo kyolubuto kiba kitono (nga 1 cm) era kiba kizibu okutitegera. wakati wa sabbiti 10 – 13, kigejjamu (2-8cm) kitegeza oyinza okulaba oba okuwulira ekyana nga kifuluma. Tewetaga kwelalikilira kintu kyona. Singa owulira ekintu emirundi mingi nga kifuluma, tula ku toyi era okakane.
Jjukira, okudukana kibera wo nyo nga okuzeseza obuweke obugyamu embuto, era kiletera okuzula bitole kizibu. Ekisawo kyolubuto, ngawekitali kubitole, era tekyibulira mumazzi. Singa kifuluma, aw’obatokyali lubuto, naye omubiri gwo gusobola okufulumya obutole okumala ennaku ntono tono ezidako.
Osobola okusoma ebisingawo kubyokusubira mu Kitundu Ngomaze okugyamu olubuto nobuweke
Oyinza okuba olina wewasomye nti wetaga okusiba oba okukola duyilo nga ogyamu olubuto nobuweke-kino sikituffu. Okugyako mukasela nga oyina obuweke bwa misoprostol wansi wolulimi, osoboal okulya n’okunywa nga bulijjo. Okugyako ekyo, tukuwa amagezi obele mukifo wowulirila emirembe paka wotelera bulungi.
Ebika bye mpeke ezijamu olubutto n’omugaso gwaazo.
- “Induced Abortion.” American College of Obstetrics and Gynecologists. https://www.acog.org/Patients/FAQs/Induced-Abortion
- “Care for Women Choosing Medication Abortion.” The Nurse Practitioner. https://journals.lww.com/tnpj/Citation/2004/10000/Care_for_Women_Choosing_Medication_Abortion.9.aspx
- “Safe abortion: technical and policy guidance for health systems.” The World Health Organization. https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/70914/?sequence=1
- “Clinical Updates in Reproductive Health.” Ipas. https://www.ipas.org/clinical-update/english/introduction/
- “Abortion care guideline.” The World Health Organization. https://www.who.int/publications/i/item/9789240039483
- “Acetaminophen (OTC).” Medscape. https://reference.medscape.com/drug/tylenol-acetaminophen-343346
Okunoonyereza kulaga nti okuggyamu embuto mu by’obujjanjabi kisinga kusemba ku lubuto nga terunnatuuka wiiki 13 okuva lwe wasembayo okugenda mu nsonga. Enkola ya HowToUseAbortionPill nayo egendereddwamu embuto ezituuka ku wiiki 13. Empeke z’okuggyamu embuto zisobola okukozesebwa oluvannyuma mu lubuto, naye zeetaaga enkola ez’enjawulo n’okulowooza ku bulamu bw’omuntu. Okumanya ebisingawo, osobola okutuuka ku mikwano gyaffe ku www.womenonweb.org. Oba genda ku peegi z’amawanga gaffe omanye ebisingawo ku by’obugagga eby’okuggyamu embuto mu nsi yo.
Ebyawandikibwako:
Okuggyamu embuto n’empeke tekirina bulabe nnyo era kikola bulungi singa kikozesebwa bulungi. Okuggyamu embuto nga okozesa mifepristone ne misoprostol kikola bulungi ebiseera ebisukka mu 95%, era emikisa gy’okufuna obuzibu giri wansi wa 1% okutuuka ku wiiki 10 ez’olubuto ate 3% wakati wa wiiki 10 ne 13 ez’olubuto. Bw’okozesa misoprostol yokka, okuggyamu embuto kulina obuwanguzi bwa bitundu 80-85%, n’emikisa gy’okuzibuwalirwa ebitundu 1-4% okutuuka ku wiiki 13 ez’olubuto. Okusinziira ku kitongole ky’ebyobulamu mu nsi yonna, okuggyamu embuto ng’okozesa empeke osobola okwekolera awaka awatali bulabe era mu ngeri ennungi kasita oba ng’ofunye amawulire amatuufu n’eddagala erikakasibwa omutindo.
Ebyawandikibwako:
Waliwo ebika bibiri (2) ebyo buweke obujamu olubutto era bulikika kilina enkola jekikolamu eyenjawulo. Mifepristone alemesa homoniz ezetagisa mukukula kwolubutto, ate ebirungo ebikozesabwa mu misoprostol likola nga bilegeza no’kugulawo kwo’mumwa gwa nabaana nekivilako nabaana okwenyiga nesobola okunsidika olubutto ne’lufuluma.
Misoprostol e’letera nabaana okwenyiga era olubutto ne’lufuluma
Mifepristone alemesa/aziyiza hormones Ezetagisa mu kukula Kw’olubutto
Ye, osobola awatali bulabe okukozesa misoprostol ewaka. Bwomila obuweke bwa misoprostol, gezako okukakasa nti olimukifo(nga ewakawo) owekyama era nga osobola ogugalamira oluvanyuma lwe ssawa entonotono nga omaze okumila obuweke. Okubera nomuntu anakulabilira era nakuletera chai ayokya oba ekyokulya kyamugaso nyo.
Osobola okuzula ebisingawo nga okyalira ekipangirizi kyafe ekya Obujjanjabi bwokugyamu embuto.
Tolya yadde okunywa ekintu kyonna okumila edakiika amakumi asatu 30) okuleka misoprostol okumulunguka. Oluvanyuma lwedakiika asatu (30) ngaziyise oyinza okunywa amazzi nomula empulungusse zonna ezempeke era okutwalila awamu nywa amazzi manji nga bw’osobola.
Yee, osobola okunywa amazzi okuyambako okumila akaweke ka mifepristone.
Waliwo engeri ssattu ezokukozesa misoprostol bulungi: Teka obuweke mu kibuno(mubintu byekyama), wansi wolulimi oba wakati wekibuno namatama.
Engeri yokukozesamu obuweke bw’okugyamu olubuto eraga nti kozesa misoprostol wansi wolulimi kubanga kyangu, obuweke bugwelera mangu, era kibakyakyama nga tewali bisigalira bilanika mumubiri gwo. Singa wetaga okwogerako nomusawo nga ogyemu olubuto, tewali ngeri bawaso gyebajja kusanga bisigalira ebyeddagala mumubiri gwo, era osobola okugamba olubuto lwavuddemu lwoka.
Okugatta mifepristone ne misoprostol ne misoprostol yokka nkola nnungi zona zikola. Wabula bwe kiba nga kiriwo era nga osobola, omugatte gwa mifepristone ne misoprostol gwe gulina okubeera gw’oyagala kuba gukola okusinga misoprostol yokka.
Abakyala 98 Ku 100 bafunna okuvaamu olubutto okujudde bwebagatta mifepristone ne misoprostol. Abakyala 95 Ku 100 baffuna okujamu olubutto okujjudde bwebakozesa misoprostol yekka.
Mifepristone ne misoprostol bikozesebwa awamu kubanga zewanilila. Mifepristone agaana olubuto okukula. Edagala elikozesebwa mu misoprostol likola nga lilegeza no’kugulawo kwa nabaana no’kuletera nabaana okwenyiga ekiretera olubutto okufuluma.
Bwokozesa misoprostol wansi wo’lulimi lwo, tewalinoomu ayinza okumanya ntiwakozeseza akaweke akajamu olubutto, bw’omila bulikimu oluvanyuma lwedakiika 30. Singa omuntu akubuuza,osobola okumugamba nti wavudemu olubutto mungeri yo’butonde. Bwokozesa misoprostol nga omuteeka mubukyala munda, akabubi ka kaweke tekajja kumulunguka okumala olunaku oba bibiri. Bwoba wetaaga omujanjabi obwamangu mu saawa 48 olwokubanga wakozeseza misoprostol mubukyala omujanjabi ajakulaba mangu akabubi akeeru aka kaweke mubukyala bwo. Yeeno ensonga lwaki ekozesa ya misoprostol erinakuba wansi wolulimi simunda mubukyala.
Bw’oba olina alergy eri NSAIDs (nga mw’otwalidde ne ibuprofen), acetaminophen (Tylenol/Paracetamol) esengekeddwa ng’eddagala eddala ery’obulumi. Esangibwa ku ddagala mu nsi ezisinga obungi. Mirira empeke 2 (empeke 325 mg) buli ssaawa 4-6 nga bwe kyetaagisa olw’obulumi. Dozi esinga obunene mu ssaawa 24 eri 4000mg.
Ebyawandikibwako:
Osobola misoprostol ekitono essawa 24, naye tekisuka ssawa 48, nga omaze okumila mifepristone. Awo, ogyakulinda essawa 24 nga omaze okumila mifepristone. Osobola okulonda akasela akakukolela obulungi mukasela kano.
Osobola okumila mifepristone ne misoprostol buli wekikwanguyira, tukuwa amagezi okumira kumakya. Mungeri eno, osobola okulondola enkola eno kumakya era nowumula ekiro.
Soma ekisingawo kukyokusulira nga ogyamu olubuto n’empeke mu katundu kaffe ng’omaze okugyamu olubuto nempeke.
Osobola okubala obuwanvu okuva wotade obweke wansi wolulimi.
Singa okozesa misoprostol, obudde wakati wadozi bugyakuba ssawa ssatu. Kitegeza, singa oteka obuweke wansi wolulimi ku 12pm, oyina okutekeyo dozi edako wansi wolulimi ku 3pm.
Singa okozesa mifepristone ne misoprostol era wetafa okumila dozi eyokubili, obudde wakati wa dozi bugyakuba ssawa 4. Mumbeera eyo, singa okuteka obuweke bwa misoprostol wansi wolulimi ku 12pm, oyina okumila dozi eddako ku 4pm.
Yiga ebisingawo ku Engeri yokukozesamu obuweke obugyamu olubuto.
Oyina okwewala okukozesa obuweke obutali misoprostol omutuffu. Singa osobola kufuna misoprostol alimu diclofenac (nga Rotec oba Arthrotc), toyina kumila buweke kubanga bulimu dozi ekendeza obulumi era kyabulabe. Naye, tekabutesi wansi woluli era owandule ebisegalidde oluvanyuma lwe dakika 30.
Ye, osobola okwebaka era nowumula mukasera akao; kikuyamba okuwulira obulungi ko.
Osobola okukola kikuwa emirembe. Tewetaga kuwumula nga ogyamu olubuto, naye tekiyina buzibu kuwuliriza mubiri gwo.
Singa olimufuyi wasigala, weyongeyo nga ofuwa.
Marijuana telemesa lugendo era esobola okukuyamba nobulumi. Nayenga, kiba kilungi okwewala ekintu kyona ekikyusa entegerayo kuba kiyinza okukyankalanya endabayo eyebintu era nkikugyakumulamwa kububonero obusoboka okukukyankalanya. Era, kikulu obutafuwa marijuana mulugendo lw’okugyamu olubuto.
Kirungi okukebeeza olubuto nomusulo oba omusayi wakati wa sabbiti 4 ku 5 nga ogyemu olubuto, okukakasa nti bikoze. Okwekebeza amangu oyinza okufuna ebivamu ebifu.
Sayidi zombi, wuliriza omubiri gwo. Singa weyongera okubeera nobubonero bwo lubuto (amabele agaluma, kamunguluze, obukowu, etc) nga omaze okumila obuweke, genda okole sikani okukebera oba okugyamu olubuto kugenze bulungi.
Ogyakwetaga akaweke ka mifepristone ka mu 200mg(milligrams) era 4 oba 8 200 mcg(micrograms) obwa misoprostol pills.
Zino ze dozi ezisinga okumanyibwa eza mifepristone ne misoprostol. Singa obuweke bulina ebigelo ebyenjawulo ebya milligrams(mg) oba micrograms(mcg), ogyakwetaga okubala obuweke bumeka bwewetaga okumila okufuna eddagala etuffu.
Kiga ebisingawo ku Engeri yokukozesamu obuweke obugyamu embuto
Oyinza obutafulumya bitole bya lubuto singa olubuto lwo teluweza sabbiti 7. Mukusoka, ekisawo kyolubuto kiba kitono (nga 1 cm) era kiba kizibu okutitegera. wakati wa sabbiti 10 – 13, kigejjamu (2-8cm) kitegeza oyinza okulaba oba okuwulira ekyana nga kifuluma. Tewetaga kwelalikilira kintu kyona. Singa owulira ekintu emirundi mingi nga kifuluma, tula ku toyi era okakane.
Jjukira, okudukana kibera wo nyo nga okuzeseza obuweke obugyamu embuto, era kiletera okuzula bitole kizibu. Ekisawo kyolubuto, ngawekitali kubitole, era tekyibulira mumazzi. Singa kifuluma, aw’obatokyali lubuto, naye omubiri gwo gusobola okufulumya obutole okumala ennaku ntono tono ezidako.
Osobola okusoma ebisingawo kubyokusubira mu Kitundu Ngomaze okugyamu olubuto nobuweke
Oyinza okuba olina wewasomye nti wetaga okusiba oba okukola duyilo nga ogyamu olubuto nobuweke-kino sikituffu. Okugyako mukasela nga oyina obuweke bwa misoprostol wansi wolulimi, osoboal okulya n’okunywa nga bulijjo. Okugyako ekyo, tukuwa amagezi obele mukifo wowulirila emirembe paka wotelera bulungi.
Ebiziyiza okukozesa empeke zokujjamu olubuto
-
- “Clinical practice handbook for quality abortion care.” The World Health Organization. Updated 2023. https://www.who.int/publications/i/item/9789240075207
- “Clinical updates in reproductive health.” Ipas. Updated 2023. https://www.ipas.org/wp-content/uploads/2023/09/Ipas-Clinical-Updates-in-Reproductive-Health-CURHE23b.pdf
Olina okwewala okukozesa empeke z’okuggyamu olubuto awaka ng’ogoberera enkola ya HowToUseAbortionPill singa oba nolubuto olusukka mu wiiki 13 (ennaku 91); bw’oba olina allergy ku mifepristone oba misoprostol; bw’oba olina obuzibu obw’amaanyi mu bulamu, omuli n’obuzibu bw’okuzimba omusaayi; oba bw’oba okkiririza oba ng’omanyi nti olubuto lukula ebweru w’olubuto (ectopic pregnancy).
Newankubadde okukozesa misoprostol mu bujjuvu kisoboka nnyo okuba tekizikiziddwa, okugisobaamu mu kiwendo kisobola okuleeta ebizibu eby’amaanyi nga omusujja, okunyogoga, omutima okukuba bubi, obulumi mu lubuto, n’okufuna eddusu. Kikulu nnyo okugoberera eddagala eryalagirwa: obukalaza 4 (200mcg buli kamu) buli ssaawa 3 oba 4.
Bw’oba okozesa misoprostol yokka, okuvaamu olubuto kusobola okubaawo nga oluvannyuma lw’eddagala ery’okubiri oba ery’okutaano (4 pills). Bw’ekoleddwa wamu ne mifepristone, ekiseera kinene okusuulibwa kivaawo nga oluvannyuma lwa ddagala limu lyokka erya misoprostol 4. Kyesaliddwawo nti osobola okuddamu misoprostol buli ssaawa 3-4 okutuusa ekintu kisuliddwa, naye oba kozezza dda dose 5, kino kisobola okuba nga kyalemeddwa era kyandiba kirungi okunoonya obulamu ku ddwaliro.
Yiga ebisingawo ku Engeri yokukozesa obuweke obugyamu olubuto.
Ebiwandiiko ebikozesebwa:
Ebiziyiza okukozesa empeke zokujjamu olubuto
-
- “Clinical practice handbook for quality abortion care.” The World Health Organization. Updated 2023. https://www.who.int/publications/i/item/9789240075207
- “Clinical updates in reproductive health.” Ipas. Updated 2023. https://www.ipas.org/wp-content/uploads/2023/09/Ipas-Clinical-Updates-in-Reproductive-Health-CURHE23b.pdf
Olina okwewala okukozesa empeke z’okuggyamu olubuto awaka ng’ogoberera enkola ya HowToUseAbortionPill singa oba nolubuto olusukka mu wiiki 13 (ennaku 91); bw’oba olina allergy ku mifepristone oba misoprostol; bw’oba olina obuzibu obw’amaanyi mu bulamu, omuli n’obuzibu bw’okuzimba omusaayi; oba bw’oba okkiririza oba ng’omanyi nti olubuto lukula ebweru w’olubuto (ectopic pregnancy).
Newankubadde okukozesa misoprostol mu bujjuvu kisoboka nnyo okuba tekizikiziddwa, okugisobaamu mu kiwendo kisobola okuleeta ebizibu eby’amaanyi nga omusujja, okunyogoga, omutima okukuba bubi, obulumi mu lubuto, n’okufuna eddusu. Kikulu nnyo okugoberera eddagala eryalagirwa: obukalaza 4 (200mcg buli kamu) buli ssaawa 3 oba 4.
Bw’oba okozesa misoprostol yokka, okuvaamu olubuto kusobola okubaawo nga oluvannyuma lw’eddagala ery’okubiri oba ery’okutaano (4 pills). Bw’ekoleddwa wamu ne mifepristone, ekiseera kinene okusuulibwa kivaawo nga oluvannyuma lwa ddagala limu lyokka erya misoprostol 4. Kyesaliddwawo nti osobola okuddamu misoprostol buli ssaawa 3-4 okutuusa ekintu kisuliddwa, naye oba kozezza dda dose 5, kino kisobola okuba nga kyalemeddwa era kyandiba kirungi okunoonya obulamu ku ddwaliro.
Yiga ebisingawo ku Engeri yokukozesa obuweke obugyamu olubuto.
Ebiwandiiko ebikozesebwa:
Ebizibu ebiva mu ddagala ly’okuggyamu olubuto
- “First trimester abortion guidelines and protocols – Surgical and medical procedures.” International Planned Parenthood Federation. https://www.who.int/publications/i/item/9789240039483
- “Safe abortion: technical and policy guidance for health systems.” The World Health Organization. https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/70914/?sequence=1
- “First trimester abortion guidelines and protocols – Surgical and medical procedures.” International Planned Parenthood Federation. https://www.who.int/publications/i/item/9789240039483
- “Safe abortion: technical and policy guidance for health systems.” The World Health Organization. https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/70914/?sequence=1
- “Induced Abortion.” American College of Obstetrics and Gynecologists. https://www.acog.org/Patients/FAQs/Induced-Abortion
- “Care for Women Choosing Medication Abortion.” The Nurse Practitioner. https://journals.lww.com/tnpj/Citation/2004/10000/Care_for_Women_Choosing_Medication_Abortion.9.aspx
- “Safe abortion: technical and policy guidance for health systems.” The World Health Organization. https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/70914/?sequence=1
- “First trimester abortion guidelines and protocols – Surgical and medical procedures.” International Planned Parenthood Federation. https://www.who.int/publications/i/item/9789240039483
- “First trimester abortion guidelines and protocols – Surgical and medical procedures.” International Planned Parenthood Federation. https://www.who.int/publications/i/item/9789240039483
- “Safe abortion: technical and policy guidance for health systems.” The World Health Organization. https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/70914/?sequence=1
Buli mbeera y’okuggyamu embuto ya njawulo. Oyinza okufuna okuzimba n’okuvaamu omusaayi okusinga mu nsonga eya bulijjo (bw’oba olina okuzimba mu nsonga). Naye era kyabulijjo singa okuzimba kwo kuba kutono ate ng’omusaayi gwo gulinga ogw’omu nsonga ogwa bulijjo. Ebirala ebitera okuvaamu kwe kuziyira, ekiddukano, omusujja n’okulumwa omutwe. Kyokka olina okuwulira obulungi mu ssaawa ezitakka wansi wa 24. Bw’otandika okuwulira ng’olwadde, olwo olina okugenda ew’omusawo.
Ebyawandikibwako:
Abamu, okulumizibwa kuba kwa maanyi nnyo – kuluma nnyo okusinga okwo mu nsonga (bw’oba olina okulumizibwa mu nsonga) era omusaayi guba munji nnyo okusinga ogwokugenda mu nsonga. Oyinza okuyisa ebitole byomusaayi okutuuka ku sayizi y’enniimu mu ssaawa ezisooka ng’omaze okumira misoprostol. Abalala okulumizibwa kutono ate okuvaamu omusaayi kiringa mu nsonga eza bulijjo. Okutwalira awamu omusaayi gwe gusinga okuzitowa mu ssaawa 24 ezisooka ng’okozesa misoprostol.
Okuggyamu olubuto nempeke okusobola okukola, olina okufulumya omusaayi. Noonya abasawo bw’oba tovaamu musaayi oba ng’ovaamu omusaayi omutono n’ogobererwa obulumi obw’amaanyi (naddala mu kibegabega ekya ddyo) obutawona ddagala lya ibuprofen. Kino kiyinza okuba akabonero k’olubuto olutali mu nnabaana (olubuto olusangibwa ebweru wa nnabaana). Wadde nga kino tekitera kubaawo, kiyinza okuteeka obulamu mu matigga. Osobola n’okutuukirira mikwano gyaffe ku www.safe2choose.org okwogera n’omubuulirizi omutendeke ku kuggyamu embuto bw’oba weeraliikirira nti okuggyamu embuto tekwabadde kwa buwanguzi.
Ffunna obujanjabi bwovaamu omusaayi ogunyikiza nga paadiz 2 bulisaawa bibiri (2) bwoba olowooza nti olubutto luvuddemu. Okunyikiza kitegeezanti paadi yonna ejula omusaayi e maaso ne mabega, emabali ne mabali ne munda ne munda
Obulumi mulubuto butandika muddakika assattu nga omaze okumila misoprostol era busobola okumala wo essawa 4 ku 8. Kaba kabonero nti nabana yo egaziwa okugyamu olubuto. Obulumi buva kubutono nebweyongera wagulu.
Okukendeza obulumi kyamugaso nyo. Eddagala nga ibuprofen(400-800 mg buli ssawa 6 ku 8) oba diclofenac (50 mg buli ssawa 12) lisobola okukola obulungi. Acetaminophen oba paracetamol byoka tebikola bulungi kimala kubulumi nga ogyemu olubuto, era teliragirwa okukozesebwa okugyako nga oyina obuzibu ne ibuprofen. Nayenga, osobola okukyusa ibuprofen singa okuwelera okusukulumye kwetagisa.
Okwongerako, okuwumula mukifo ekyiwa emirembe era okozesa padi eyokya, onywa chai ayokya, n’okunaba amazzi agokya biyamba ko okukendeza obulumi mulubuto.
Oluvannyuma lwa misoprostol okusaanuuka okumala eddakiika 30, osobola okulya nga bw’oyagala. Tewali bukwakkulizo ku bika by’emmere gy’osobola okulya. HowToUseAbortionPill ewabula okulya emmere ennyangu, enkalu (nga. omugaati) kuba eyinza okuyamba ku kuziyira, ate emboga, amagi, n’ennyama emmyufu bisobola okuwa puloteyina n’okuyamba okuzzaawo ebigemusa ebyabula mu kiseera ky’okuggyamu olubuto.
Oluvanyuma nga misoprostol amazze okumulunguka osobola okunywa ngabwoyagala (ngojeeko omwenge).
HowToUseAbortionPill ekuwa amagezi okwewala omwenge mu bisela by’okuggyamu olubuto nempeke okukendeeza ku buzibu bw’omwenge ku ddagala n’obusobozi bwo okwerabirira. Omwenge era gulina obusobozi okwongeza okuvaamu omusaayi. Bw’omala okuwulira ng’oli mugumu nti okuggyamu olubuto kwabadde kwa buwanguzi tekiba kibi okunywa omwenge.
Abasinga bajja kuyisa olubuto ne bafuna obubonero obusinga obubi obw’okunyorwa n’okuvaamu omusaayi mu ssaawa nga 4 – 5 nga bamaze okukozesa ddoozi ya misoprostol esooka. Abantu abasinga bajja kutandika okuwulira obulungi mu ssaawa 24 oluvannyuma lw’okukozesa ddoozi ya misoprostol esembayo. Kya bulijjo okugenda mu maaso n’okulaba ng’ovaamu omusaayi omutono n’okuzimba amabala okutuusa ng’ogenda mu nsonga eddako mu wiiki nga 3 – 4.
Oluvannyuma lw’okukozesa misoprostol, kya bulijjo okuwulira ng’olwadde okutuuka ku lubuto, ekiddukano, okuwunya oba n’okuwulira ng’olina omusujja mu kiseera kino. Abasinga bagamba nti bamanyi nga bayise olubuto kubanga omusaayi gukendeera, ebizibu ebiva mu ddagala ne bikendeera, n’obubonero bw’olubuto butandika okukendeera.
Ebizibu ebiva mu kuggyamu embuto mu by’obujjanjabi bitono nnyo. Wabula kikulu okusobola okumanya obubonero obuyinza okuvaamu obuzibu. Bw’ofuna omusaayi omungi (okunnyika paadi 2 eza bulijjo buli ssaawa okumala essaawa 2 ez’omuddiring’anwa), funa obulumi obw’ekitalo obuvaamu.” obutatereera oluvannyuma lw’okumira ibuprofen oba okutandika okuwulira ng’olwadde olunaku lwonna ng’omaze okukozesa misoprostol, olina okugenda ew’omusawo.
Okuggyamu embuto mu by’obujjanjabi oba okuggyamu embuto awaka kuziyiziddwa mu mateeka mu nsi yo? Kiyinza okukwetaagisa okwegendereza ebyo by’oyogera. Okuggyamu embuto mu by’obujjanjabi kulina obubonero bwe bumu n’okuggyamu embuto mu butonde (era ekimanyiddwa nga okuggyamu embuto mu ngeri ey’okwekolako). N’olwekyo, osobola okwogera ebintu nga “Nvaamu omusaayi, naye tekiwulikika ng’ennaku zange eza bulijjo.”
Ebyawandikibwako:
Waliwo engeri ez’enjawulo ez’okumanya oba okuggyamu embuto kwabadde kwa buwanguzi. Mu kiseera ky’okuggyamu olubuto, oyinza okusobola okuzuula nti wayise mu bitundu by’olubuto (kino kiyinza okufaanana obuzabbibu obutono obwa langi enzirugavu n’obuwuka obugonvu, oba akasawo akatono akazingibwako enjeru.” , fluffy layer).Kino kiraga nti okuggyamu olubuto kwali kwa buwanguzi.Naye, kiyinza obutasoboka bulijjo okuzuula ebitundu by’olubuto.Ekirala ekiraga nti okuggyamu olubuto bulungi kwe kubula obubonero bw’olubuto, gamba ng’amabeere okunyirira n’okuziyira.
Okukebera olubuto awaka y’engeri endala ey’okukakasa obuwanguzi bw’okuggyamu embuto. Wabula kimanye nti okukeberebwa olubuto kuyinza okuba nga kulungi okumala wiiki 4 oluvannyuma lw’okuggyamu olubuto, olw’obusimu obusigadde mu mubiri gwo. Ultrasound yeetaagibwa singa wabaawo okubuusabuusa oba olubuto lwaggwaawo bulungi oba nga waliwo okuteebereza nti waliwo ebizibu (okuvaamu omusaayi omungi oba yinfekisoni).
Ebyawandikibwako:
Tekyetaagisa kukola ultrasound oluvannyuma lw’okuggyamu olubuto n’empeke. Ultrasound yeetaagibwa singa wabaawo okuteebereza nti waliwo ebizibu (okuvaamu omusaayi omungi oba yinfekisoni) oba singa wabaawo okubuusabuusa oba olubuto lwaggyibwawo. Bw’osigala ng’owulira obubonero bw’olubuto (okubeera n’amabeere okunyirira, okuziyira, okukoowa n’ebirala) oluvannyuma lw’okukozesa empeke zino, ojja kwetaaga okwebuuza ku musawo w’ebyobulamu ku mitendera egiddako. Ekiddako ekiyinza okubaawo kiyinza okuba eky’okukola ultrasound, bwe kiba nga kirabika nga kisaanidde. Okumanya ebisingawo, osobola okutuuka ku mikwano gyaffe ku www.womenonweb.org . Oba genda ku peegi z’amawanga gaffe omanye ebisingawo ku kuggyamu embuto mu nsi yo.
Ebyawandikibwako:
Bw’oba tofunye kuvaamu musaayi oba okunyorwa ngokozeseza’empeke n’oteebereza nti okyali lubuto, oba bw’okakasa n’okukebera okebyuma ebikebera olubuto lwo nti lukyakula, osobola okuddamu enkola ya HowToUseAbortionPill okutuuka ku wiiki 13 ng’oli lubuto.
Bw’okakasa nti olubuto lwo lwalekera awo okukula ng’okozesa ‘katiivi’, naye ng’olubuto terufulumye mu nnabaana, kiba kuggyamu lubuto nelutagwayo bujjuvu (okufaananako n’okuvaamu olubuto) era balina okukunaaza munabaana okuggyamu olubuto. Kino kisangibwa nnyo mu nsi yonna kubanga olubuto lwo terukyatwalibwa ng’olusobola okukula. Ekirala, tekiba kya bulabe okuddamu enkola y’okuggyamu olubuto n’empeke ela kiyinza okukola kumulundi ogw’okubiri.
Mifeprisone tetela kukosa, kitegeza wetaga okweyongera yo nobulamu bwo nga bulijjo. Bisera bitono, abantu abamu bavaamu omusaayi nga tebanakozesa misoprostol. Singa kion kibawo, tewali buzibu, weyongereyo nga bulijjo.
Soma kubilara ebyokusubira nga ogyamu olubuo n’obuweke mu katundu kaffe ak’okugyamu embuto nobuweke
Okudukana kyakukuka kyabulijjo nga okozesa misoprostol, era wadde kimalako emirembe, sikabonero kakumalako mirembe. Kalina okuvawo mu ssawa 24 ezisooka. Kyamugaso okunya amazzi mangi era n’okulya obulungi – osobola okulya kyona kyoyagala.
Tempurikya okulinya kyabulijjo nga omaze okumila misoprostol. Oyina kwelarikilira singa ofuna omusujja gwa 38 C (100.4 F) tekikendera nga omaze okumila ibuprofen oba tekendera oluvanyuma lwe ssawa 24 nga omaze okukozesa misoprostol. Kakasa bulijjo ne thermometer.
Singa oyina okumyukilira, okusiyibwa, oba obulago oba fasi ezibye oba emikono egyizimbwe, oyinza okuba oyinza okubutuka okuva kuddagala. Mungeri eno, osobola okumila eddagala eriziyiza okubutuka oba antihistamine. Naynga singa oyina obuzibu nokusa, kitegezza okubutuka kususe era wetaga okulaba omusawo mubwangu.
Kyabulijjo okuvamu amazzi mumabele go munnaku ntono nga omaze okugyamu olubuto. Tewetaga kwelalikirira singa tewabawo bulumi, kumyukilira, kuzimba, oba musujja. Singa ofuna obubonero buno, laba omusawo.
Ebizibu ebiva mu ddagala ly’okuggyamu olubuto
- “First trimester abortion guidelines and protocols – Surgical and medical procedures.” International Planned Parenthood Federation. https://www.who.int/publications/i/item/9789240039483
- “Safe abortion: technical and policy guidance for health systems.” The World Health Organization. https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/70914/?sequence=1
- “First trimester abortion guidelines and protocols – Surgical and medical procedures.” International Planned Parenthood Federation. https://www.who.int/publications/i/item/9789240039483
- “Safe abortion: technical and policy guidance for health systems.” The World Health Organization. https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/70914/?sequence=1
- “Induced Abortion.” American College of Obstetrics and Gynecologists. https://www.acog.org/Patients/FAQs/Induced-Abortion
- “Care for Women Choosing Medication Abortion.” The Nurse Practitioner. https://journals.lww.com/tnpj/Citation/2004/10000/Care_for_Women_Choosing_Medication_Abortion.9.aspx
- “Safe abortion: technical and policy guidance for health systems.” The World Health Organization. https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/70914/?sequence=1
- “First trimester abortion guidelines and protocols – Surgical and medical procedures.” International Planned Parenthood Federation. https://www.who.int/publications/i/item/9789240039483
- “First trimester abortion guidelines and protocols – Surgical and medical procedures.” International Planned Parenthood Federation. https://www.who.int/publications/i/item/9789240039483
- “Safe abortion: technical and policy guidance for health systems.” The World Health Organization. https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/70914/?sequence=1
Buli mbeera y’okuggyamu embuto ya njawulo. Oyinza okufuna okuzimba n’okuvaamu omusaayi okusinga mu nsonga eya bulijjo (bw’oba olina okuzimba mu nsonga). Naye era kyabulijjo singa okuzimba kwo kuba kutono ate ng’omusaayi gwo gulinga ogw’omu nsonga ogwa bulijjo. Ebirala ebitera okuvaamu kwe kuziyira, ekiddukano, omusujja n’okulumwa omutwe. Kyokka olina okuwulira obulungi mu ssaawa ezitakka wansi wa 24. Bw’otandika okuwulira ng’olwadde, olwo olina okugenda ew’omusawo.
Ebyawandikibwako:
Abamu, okulumizibwa kuba kwa maanyi nnyo – kuluma nnyo okusinga okwo mu nsonga (bw’oba olina okulumizibwa mu nsonga) era omusaayi guba munji nnyo okusinga ogwokugenda mu nsonga. Oyinza okuyisa ebitole byomusaayi okutuuka ku sayizi y’enniimu mu ssaawa ezisooka ng’omaze okumira misoprostol. Abalala okulumizibwa kutono ate okuvaamu omusaayi kiringa mu nsonga eza bulijjo. Okutwalira awamu omusaayi gwe gusinga okuzitowa mu ssaawa 24 ezisooka ng’okozesa misoprostol.
Okuggyamu olubuto nempeke okusobola okukola, olina okufulumya omusaayi. Noonya abasawo bw’oba tovaamu musaayi oba ng’ovaamu omusaayi omutono n’ogobererwa obulumi obw’amaanyi (naddala mu kibegabega ekya ddyo) obutawona ddagala lya ibuprofen. Kino kiyinza okuba akabonero k’olubuto olutali mu nnabaana (olubuto olusangibwa ebweru wa nnabaana). Wadde nga kino tekitera kubaawo, kiyinza okuteeka obulamu mu matigga. Osobola n’okutuukirira mikwano gyaffe ku www.safe2choose.org okwogera n’omubuulirizi omutendeke ku kuggyamu embuto bw’oba weeraliikirira nti okuggyamu embuto tekwabadde kwa buwanguzi.
Ffunna obujanjabi bwovaamu omusaayi ogunyikiza nga paadiz 2 bulisaawa bibiri (2) bwoba olowooza nti olubutto luvuddemu. Okunyikiza kitegeezanti paadi yonna ejula omusaayi e maaso ne mabega, emabali ne mabali ne munda ne munda
Obulumi mulubuto butandika muddakika assattu nga omaze okumila misoprostol era busobola okumala wo essawa 4 ku 8. Kaba kabonero nti nabana yo egaziwa okugyamu olubuto. Obulumi buva kubutono nebweyongera wagulu.
Okukendeza obulumi kyamugaso nyo. Eddagala nga ibuprofen(400-800 mg buli ssawa 6 ku 8) oba diclofenac (50 mg buli ssawa 12) lisobola okukola obulungi. Acetaminophen oba paracetamol byoka tebikola bulungi kimala kubulumi nga ogyemu olubuto, era teliragirwa okukozesebwa okugyako nga oyina obuzibu ne ibuprofen. Nayenga, osobola okukyusa ibuprofen singa okuwelera okusukulumye kwetagisa.
Okwongerako, okuwumula mukifo ekyiwa emirembe era okozesa padi eyokya, onywa chai ayokya, n’okunaba amazzi agokya biyamba ko okukendeza obulumi mulubuto.
Oluvannyuma lwa misoprostol okusaanuuka okumala eddakiika 30, osobola okulya nga bw’oyagala. Tewali bukwakkulizo ku bika by’emmere gy’osobola okulya. HowToUseAbortionPill ewabula okulya emmere ennyangu, enkalu (nga. omugaati) kuba eyinza okuyamba ku kuziyira, ate emboga, amagi, n’ennyama emmyufu bisobola okuwa puloteyina n’okuyamba okuzzaawo ebigemusa ebyabula mu kiseera ky’okuggyamu olubuto.
Oluvanyuma nga misoprostol amazze okumulunguka osobola okunywa ngabwoyagala (ngojeeko omwenge).
HowToUseAbortionPill ekuwa amagezi okwewala omwenge mu bisela by’okuggyamu olubuto nempeke okukendeeza ku buzibu bw’omwenge ku ddagala n’obusobozi bwo okwerabirira. Omwenge era gulina obusobozi okwongeza okuvaamu omusaayi. Bw’omala okuwulira ng’oli mugumu nti okuggyamu olubuto kwabadde kwa buwanguzi tekiba kibi okunywa omwenge.
Abasinga bajja kuyisa olubuto ne bafuna obubonero obusinga obubi obw’okunyorwa n’okuvaamu omusaayi mu ssaawa nga 4 – 5 nga bamaze okukozesa ddoozi ya misoprostol esooka. Abantu abasinga bajja kutandika okuwulira obulungi mu ssaawa 24 oluvannyuma lw’okukozesa ddoozi ya misoprostol esembayo. Kya bulijjo okugenda mu maaso n’okulaba ng’ovaamu omusaayi omutono n’okuzimba amabala okutuusa ng’ogenda mu nsonga eddako mu wiiki nga 3 – 4.
Oluvannyuma lw’okukozesa misoprostol, kya bulijjo okuwulira ng’olwadde okutuuka ku lubuto, ekiddukano, okuwunya oba n’okuwulira ng’olina omusujja mu kiseera kino. Abasinga bagamba nti bamanyi nga bayise olubuto kubanga omusaayi gukendeera, ebizibu ebiva mu ddagala ne bikendeera, n’obubonero bw’olubuto butandika okukendeera.
Ebizibu ebiva mu kuggyamu embuto mu by’obujjanjabi bitono nnyo. Wabula kikulu okusobola okumanya obubonero obuyinza okuvaamu obuzibu. Bw’ofuna omusaayi omungi (okunnyika paadi 2 eza bulijjo buli ssaawa okumala essaawa 2 ez’omuddiring’anwa), funa obulumi obw’ekitalo obuvaamu.” obutatereera oluvannyuma lw’okumira ibuprofen oba okutandika okuwulira ng’olwadde olunaku lwonna ng’omaze okukozesa misoprostol, olina okugenda ew’omusawo.
Okuggyamu embuto mu by’obujjanjabi oba okuggyamu embuto awaka kuziyiziddwa mu mateeka mu nsi yo? Kiyinza okukwetaagisa okwegendereza ebyo by’oyogera. Okuggyamu embuto mu by’obujjanjabi kulina obubonero bwe bumu n’okuggyamu embuto mu butonde (era ekimanyiddwa nga okuggyamu embuto mu ngeri ey’okwekolako). N’olwekyo, osobola okwogera ebintu nga “Nvaamu omusaayi, naye tekiwulikika ng’ennaku zange eza bulijjo.”
Ebyawandikibwako:
Waliwo engeri ez’enjawulo ez’okumanya oba okuggyamu embuto kwabadde kwa buwanguzi. Mu kiseera ky’okuggyamu olubuto, oyinza okusobola okuzuula nti wayise mu bitundu by’olubuto (kino kiyinza okufaanana obuzabbibu obutono obwa langi enzirugavu n’obuwuka obugonvu, oba akasawo akatono akazingibwako enjeru.” , fluffy layer).Kino kiraga nti okuggyamu olubuto kwali kwa buwanguzi.Naye, kiyinza obutasoboka bulijjo okuzuula ebitundu by’olubuto.Ekirala ekiraga nti okuggyamu olubuto bulungi kwe kubula obubonero bw’olubuto, gamba ng’amabeere okunyirira n’okuziyira.
Okukebera olubuto awaka y’engeri endala ey’okukakasa obuwanguzi bw’okuggyamu embuto. Wabula kimanye nti okukeberebwa olubuto kuyinza okuba nga kulungi okumala wiiki 4 oluvannyuma lw’okuggyamu olubuto, olw’obusimu obusigadde mu mubiri gwo. Ultrasound yeetaagibwa singa wabaawo okubuusabuusa oba olubuto lwaggwaawo bulungi oba nga waliwo okuteebereza nti waliwo ebizibu (okuvaamu omusaayi omungi oba yinfekisoni).
Ebyawandikibwako:
Tekyetaagisa kukola ultrasound oluvannyuma lw’okuggyamu olubuto n’empeke. Ultrasound yeetaagibwa singa wabaawo okuteebereza nti waliwo ebizibu (okuvaamu omusaayi omungi oba yinfekisoni) oba singa wabaawo okubuusabuusa oba olubuto lwaggyibwawo. Bw’osigala ng’owulira obubonero bw’olubuto (okubeera n’amabeere okunyirira, okuziyira, okukoowa n’ebirala) oluvannyuma lw’okukozesa empeke zino, ojja kwetaaga okwebuuza ku musawo w’ebyobulamu ku mitendera egiddako. Ekiddako ekiyinza okubaawo kiyinza okuba eky’okukola ultrasound, bwe kiba nga kirabika nga kisaanidde. Okumanya ebisingawo, osobola okutuuka ku mikwano gyaffe ku www.womenonweb.org . Oba genda ku peegi z’amawanga gaffe omanye ebisingawo ku kuggyamu embuto mu nsi yo.
Ebyawandikibwako:
Bw’oba tofunye kuvaamu musaayi oba okunyorwa ngokozeseza’empeke n’oteebereza nti okyali lubuto, oba bw’okakasa n’okukebera okebyuma ebikebera olubuto lwo nti lukyakula, osobola okuddamu enkola ya HowToUseAbortionPill okutuuka ku wiiki 13 ng’oli lubuto.
Bw’okakasa nti olubuto lwo lwalekera awo okukula ng’okozesa ‘katiivi’, naye ng’olubuto terufulumye mu nnabaana, kiba kuggyamu lubuto nelutagwayo bujjuvu (okufaananako n’okuvaamu olubuto) era balina okukunaaza munabaana okuggyamu olubuto. Kino kisangibwa nnyo mu nsi yonna kubanga olubuto lwo terukyatwalibwa ng’olusobola okukula. Ekirala, tekiba kya bulabe okuddamu enkola y’okuggyamu olubuto n’empeke ela kiyinza okukola kumulundi ogw’okubiri.
Mifeprisone tetela kukosa, kitegeza wetaga okweyongera yo nobulamu bwo nga bulijjo. Bisera bitono, abantu abamu bavaamu omusaayi nga tebanakozesa misoprostol. Singa kion kibawo, tewali buzibu, weyongereyo nga bulijjo.
Soma kubilara ebyokusubira nga ogyamu olubuo n’obuweke mu katundu kaffe ak’okugyamu embuto nobuweke
Okudukana kyakukuka kyabulijjo nga okozesa misoprostol, era wadde kimalako emirembe, sikabonero kakumalako mirembe. Kalina okuvawo mu ssawa 24 ezisooka. Kyamugaso okunya amazzi mangi era n’okulya obulungi – osobola okulya kyona kyoyagala.
Tempurikya okulinya kyabulijjo nga omaze okumila misoprostol. Oyina kwelarikilira singa ofuna omusujja gwa 38 C (100.4 F) tekikendera nga omaze okumila ibuprofen oba tekendera oluvanyuma lwe ssawa 24 nga omaze okukozesa misoprostol. Kakasa bulijjo ne thermometer.
Singa oyina okumyukilira, okusiyibwa, oba obulago oba fasi ezibye oba emikono egyizimbwe, oyinza okuba oyinza okubutuka okuva kuddagala. Mungeri eno, osobola okumila eddagala eriziyiza okubutuka oba antihistamine. Naynga singa oyina obuzibu nokusa, kitegezza okubutuka kususe era wetaga okulaba omusawo mubwangu.
Kyabulijjo okuvamu amazzi mumabele go munnaku ntono nga omaze okugyamu olubuto. Tewetaga kwelalikirira singa tewabawo bulumi, kumyukilira, kuzimba, oba musujja. Singa ofuna obubonero buno, laba omusawo.
Gukuramo inda kwa Muganga n’uburumbuke bw’ejo hazaza
Osobola okuddamu okufuna olubuto amangu ddala nga wayise ennaku 8 ng’omaze okuggyamu olubuto. Bw’oba weegatta ate nga toyagala kufuna lubuto, olina okulowooza ku ky’okukozesa enkola y’okuziyiza okuzaala okutangira okufuna olubuto nga totegese.
Nedda, obuweke obujamu olubutto tebuletera bulemu buzaale mu embutto zo mubiseera ebyomumaaso.
Nedda, okujamu olubutto ngokozesa empeke tekijja kuzibuwazza okufuna lubutto mubiseera byomumaaso.
Gukuramo inda kwa Muganga n’uburumbuke bw’ejo hazaza
Osobola okuddamu okufuna olubuto amangu ddala nga wayise ennaku 8 ng’omaze okuggyamu olubuto. Bw’oba weegatta ate nga toyagala kufuna lubuto, olina okulowooza ku ky’okukozesa enkola y’okuziyiza okuzaala okutangira okufuna olubuto nga totegese.
Nedda, obuweke obujamu olubutto tebuletera bulemu buzaale mu embutto zo mubiseera ebyomumaaso.
Nedda, okujamu olubutto ngokozesa empeke tekijja kuzibuwazza okufuna lubutto mubiseera byomumaaso.
Ibindi bibazo byo gukuramo inda
- “Abortion and Mental Health: Myths and Realities.” Guttmacher Institute. https://www.guttmacher.org/gpr/2006/08/abortion-and-mental-health-myths-and-realities
- “The Turnaway Study.” ANSIRH. https://www.ansirh.org/research/ongoing/turnaway-study
Wadde ng’okuggyamu embuto kya bulijjo, tuyinza okukisanga nga kizibu okwogerako. Okuggyamu embuto kukyali kwetooloddwa amawulire amakyamu, enfumo, n’okuvumwavumwa. Bw’oba oyogera ku kuggyamu embuto, gezaako okukozesa amawulire amatuufu okuva mu nsonda ezesigika, weewale okuvuma olulimi era obeere nga oyingidde mu lulimi lwo – abantu ab’enjawulo baggyamu embuto. Wadde nga bulijjo kiyinza obutaba kyangu, totandika kukubaganya birowoozo. Mu kifo ky’ekyo, buuza ebibuuzo ebiggule ku ndowooza z’abantu n’ebyo bye bayitamu ku kuggyamu embuto.
Embeera y’amateeka ey’okuggyamu embuto ng’okozesa empeke esinziira ku kifo w’obeera. Mu nsi ezimu, okuggyamu embuto kuli mu mateeka okutuusa ku wiiki ezimu ez’olubuto, ate mu nsi endala okuggyamu embuto kuli mu mateeka mu mbeera ezimu (okugeza, singa wabaawo okusobezebwako oba akabi eri obulamu bw’omuntu ali olubuto). Empeke z’okuggyamu embuto zitera okufunibwa mu mateeka mu nsi omuli okuggyamu embuto mu mateeka, wadde nga bulijjo ziyinza obutakozesebwa wabweru w’ekitongole ky’ebyobulamu. Waliwo n’amawanga ng’okuggyamu embuto kikugirwa ddala. Manya ebisingawo ku kuggyamu embuto mu nsi yo.
Buli muntu by’ayitamu ng’aggyamu embuto awulira nga bya njawulo. Abamu bawulira obuweerero n’essanyu, ate abalala bafuna ennaku. Enneewulira zonna za bulijjo. Kyokka, enneewulira embi eziwangaala tezitera kubaawo. Ekiyinza okukosa obubi obulamu bwo obw’omutwe kwe kusisinkana okuvumwavumwa n’okusalirwa omusango. Jjukira nti toli wekka – okuggyamu embuto kya bulijjo. Obuwagizi okuva mu mikwano, ab’omu maka oba ebibiina by’omu kitundu busobola okuyamba.
Ebyawandikibwako:
Enkola zo’kujamu olubutto tezibuzibwanga ne nkola zokuziyiza okufuna olubutto. (Enkola zekizaala gumba). Enkola zekizaala gumba zikola mukulemesa majji kukolebwa oba mukuyimiliza ejji nenkwaso okusisinkana. Enkola zekizaala gumba teziyinza kukozesabwa kujamu oba kutataaganya olubutto olukutte. Osobola okukyalaku www.findmymethod.org okuyiga ebisingawo kunkolaza kizaala gumba.
Obuweke bwo’bwangu obwekizaala gumba ntuufu era nkola nkakafu mukuziyiza olubutto oluvanyuma lwokwegatta munsongo zomukwano. Zikola mungeri yokuziyiza okufulumya eggi oba nga ziyimiriza eggi nenkwaso okusisinkana. Empeke zobwangu ezekizaala gumba tezijaamu lubutto yadde okuteteganya olubutto okukutte era zanjawuro Ku obujanjabi bwo kujamu olubutto ( omuli mifepristone ne misoprostol). Enzijanjaba zombi zamugaso mubakyala mubulamu obwokuzaala munsiyonna.
Waliwo engeri bibiri (2) ezimanyikibwa ezokujjamu olubutto: 1) Obujanjabi bwo kujamu olubutto: okukozesa akaweke okujamu olubutto. Ebiseera ebimuu okujamu olubutto okutali kwakulongosebwa nakyokyekigambo ekikozesebwa.
2) Okujamu olubutto nga olongosebwa omulongoosa omukuggu ajjamu olubutto munabaana okuyitta mumumwa gwa nabaana. These procedures include manual vacuum aspiration (MVA) and dilatation and evacuation (D&E).
Okumanya ebisingawo, yogerako naffe Ku info@howtouseabortionpill.org.
Osobola okukebera ekitono musabbiti 2 nga omaze okwegata awatali bukumi oba singa ennakuzo ezomwezi zilwayo.
Ibindi bibazo byo gukuramo inda
- “Abortion and Mental Health: Myths and Realities.” Guttmacher Institute. https://www.guttmacher.org/gpr/2006/08/abortion-and-mental-health-myths-and-realities
- “The Turnaway Study.” ANSIRH. https://www.ansirh.org/research/ongoing/turnaway-study
Wadde ng’okuggyamu embuto kya bulijjo, tuyinza okukisanga nga kizibu okwogerako. Okuggyamu embuto kukyali kwetooloddwa amawulire amakyamu, enfumo, n’okuvumwavumwa. Bw’oba oyogera ku kuggyamu embuto, gezaako okukozesa amawulire amatuufu okuva mu nsonda ezesigika, weewale okuvuma olulimi era obeere nga oyingidde mu lulimi lwo – abantu ab’enjawulo baggyamu embuto. Wadde nga bulijjo kiyinza obutaba kyangu, totandika kukubaganya birowoozo. Mu kifo ky’ekyo, buuza ebibuuzo ebiggule ku ndowooza z’abantu n’ebyo bye bayitamu ku kuggyamu embuto.
Embeera y’amateeka ey’okuggyamu embuto ng’okozesa empeke esinziira ku kifo w’obeera. Mu nsi ezimu, okuggyamu embuto kuli mu mateeka okutuusa ku wiiki ezimu ez’olubuto, ate mu nsi endala okuggyamu embuto kuli mu mateeka mu mbeera ezimu (okugeza, singa wabaawo okusobezebwako oba akabi eri obulamu bw’omuntu ali olubuto). Empeke z’okuggyamu embuto zitera okufunibwa mu mateeka mu nsi omuli okuggyamu embuto mu mateeka, wadde nga bulijjo ziyinza obutakozesebwa wabweru w’ekitongole ky’ebyobulamu. Waliwo n’amawanga ng’okuggyamu embuto kikugirwa ddala. Manya ebisingawo ku kuggyamu embuto mu nsi yo.
Buli muntu by’ayitamu ng’aggyamu embuto awulira nga bya njawulo. Abamu bawulira obuweerero n’essanyu, ate abalala bafuna ennaku. Enneewulira zonna za bulijjo. Kyokka, enneewulira embi eziwangaala tezitera kubaawo. Ekiyinza okukosa obubi obulamu bwo obw’omutwe kwe kusisinkana okuvumwavumwa n’okusalirwa omusango. Jjukira nti toli wekka – okuggyamu embuto kya bulijjo. Obuwagizi okuva mu mikwano, ab’omu maka oba ebibiina by’omu kitundu busobola okuyamba.
Ebyawandikibwako:
Enkola zo’kujamu olubutto tezibuzibwanga ne nkola zokuziyiza okufuna olubutto. (Enkola zekizaala gumba). Enkola zekizaala gumba zikola mukulemesa majji kukolebwa oba mukuyimiliza ejji nenkwaso okusisinkana. Enkola zekizaala gumba teziyinza kukozesabwa kujamu oba kutataaganya olubutto olukutte. Osobola okukyalaku www.findmymethod.org okuyiga ebisingawo kunkolaza kizaala gumba.
Obuweke bwo’bwangu obwekizaala gumba ntuufu era nkola nkakafu mukuziyiza olubutto oluvanyuma lwokwegatta munsongo zomukwano. Zikola mungeri yokuziyiza okufulumya eggi oba nga ziyimiriza eggi nenkwaso okusisinkana. Empeke zobwangu ezekizaala gumba tezijaamu lubutto yadde okuteteganya olubutto okukutte era zanjawuro Ku obujanjabi bwo kujamu olubutto ( omuli mifepristone ne misoprostol). Enzijanjaba zombi zamugaso mubakyala mubulamu obwokuzaala munsiyonna.
Waliwo engeri bibiri (2) ezimanyikibwa ezokujjamu olubutto: 1) Obujanjabi bwo kujamu olubutto: okukozesa akaweke okujamu olubutto. Ebiseera ebimuu okujamu olubutto okutali kwakulongosebwa nakyokyekigambo ekikozesebwa.
2) Okujamu olubutto nga olongosebwa omulongoosa omukuggu ajjamu olubutto munabaana okuyitta mumumwa gwa nabaana. These procedures include manual vacuum aspiration (MVA) and dilatation and evacuation (D&E).
Okumanya ebisingawo, yogerako naffe Ku info@howtouseabortionpill.org.
Osobola okukebera ekitono musabbiti 2 nga omaze okwegata awatali bukumi oba singa ennakuzo ezomwezi zilwayo.